Halilovic, Senahid

1. Jeste li znali...

...da je mjesec mart lažac, da je znao biti prvi mjesec u godini, te da je lipanj i danas negdje šesti, tj. juni, a negdje sedmi, tj. juli?

Slavenska imena mjeseci sačuvana su dobro u bosanskome jeziku, ali su uz njih u upotrebi i latinski nazivi: siječanj (januar - po Janusu, starorimskom bogu vremena) - nazvan tako jer se u tom hladnom mjesecu sijeku drva; veljača (februar - prema istoimenom rimskom prazniku čišćenja i pokajanja) - naziv potječe od pridjeva velji, tj. veliki; to je "veliki siječanj", mjesec kada se vrijeme velja, mijenja; ožujak (mart - prema Marsu, staroitalskom bogu proljeća, ili bogu rata u starih Rimljana) - od starijih oblika lžujak, lažujak, lažak: i to je "lažljivi mjesec", u kome je vrijeme varljivo; travanj (april - u vezi je sa latinskim riječima aperire - otvoriti, apricus - sunčan; i tada se "otvara" proljeće) - po travi; svibanj (maj - po Maji, boginji prirode) - po biljci svibi; lipanj (juni - vjerovatno po Junoni, starorimskoj boginji braka i domaćinstva) - po lipama koje tada cvjetaju; srpanj (juli - po rimskom državniku Gaju Juliju Cezaru) - pošto se tada žanje žito, što su obavljale žetelice srpom; kolovoz (august - po rimskom caru Oktavijanu Augustu) - u tom se mjesecu skuplja ljetina i kolima prevozi u hambare; rujan (septembar - znači "sedmi") - po rjuju, tj. rikanju jelena, koji se u to doba pare; listopad (oktobar - tj. "osmi") - po lišću, koje opada u tom mjesecu; studeni (novembar- tj. "deveti") - to je prvi studeni mjesec u godini; prosinac (decembar - tj. "deseti") - prema glagolu prosinuti, jer se poslije zimskog solsticija dani dulje i bivaju svjetliji...

Godina u starih Rimljana počinjala je 1. marta, te je april bio drugi, septembar sedmi, a februar dvanaesti mjesec. Poslije reforme kalendara (koju je izvršio Gaj Julije Cezar) nova godina (po kršćanskom računanju vremena) počinje 1. januara. A na slavenskom sjeveru, gdje se priroda kasnije budi negoli na jugu (zbog studeni), pa i lipe cvjetaju sa zakašnjenjem - lipanj je (npr. u Poljaka) i dan-danas sedmi mjesec, tj. juli, a srpanj je - august.

2. Pravilno - nepravilno u bosanskome jeziku

otok - ostrvo
ozljeda - ozleda
ožednjeti, ožednjela - ožedniti, ožednila
pahalica - pajalica
palača - palata
paljenje - palenje
parazit - parasit
pariski (Pariz) - pariški
pastuh - pastuv
pčela - pćela, čela, ćela

3. Ime mi je...

...Merjema. Jedni kažu: znači uporna, prkosna, a drugi da potječe iz staroegipatskog jezika i da znači "ona koju Bog voli". Kako u bosanskome jeziku grupa -rj- često daje -jr-, to su u Bošnjakinja česta imena Mejrema, Mejra. A i Merima je bošnjačka inačica izvornoga imena Merjem, koje je nosila majka vjerovjesnika Isaa.

...Mersad. Na arapskome znači darežljiv, plemenit čovjek, ali - ako ustreba - i lav.

4. Rođen(a) sam...

...i rastem u Njemačkoj. Znam da je Fojnica, rodno mjesto mojih roditelja, poznata od starine po rudarstvu, banji, tekiji na Oglavku, franjevačkom samostanu... Znam i to da je dobila ime po nekakvoj biljci, plemenitoj jeli ili tako nečemu: čula sam da se zvala hvoja, ali ne znam ni kakvaje, ni kako miriše...

5. Odakle nam dođe bajramluk?

Nekome od majke i babe, nekome od nene i dede, nekome od amidže, a ponekom i od... drage: "Bajram ide, Bajramu se nadam, / šta bih dragom bajramluka dala..."

Riječ bajramluk složenica je koja potječe iz turskoga jezika (Bajram + tur. nastavak -lik) a označava bajramski dar - dar koji se rado daje, a radije dobija (i dugo pamti) o Bajramu. Uz Bajram (bio to Ramazanski bajram ili Kurban-bajram) ide i čestitanje: Bajram šerif mubarek olsun! - što znači: Blagosloven ti Bajram časni!

6. Osta zapisano...

...ime našega jezika u naslovu prvog tiskanog bošnjačkog alhamijado teksta (bosanski jezik, pismo arebica): Mustafa Rakim 1868. u Istambulu objavio je djelo "Ovo je od virovanja na bosanski jezik kitab".

7. Je li pravilno: čak štaviše; cirka oko četiri metra i slično?

Nije pravilno udvajanje ovakvih istoznačnica ili riječi sličnoga značenja. Dovoljno je reći (napisati) čak ili samo štaviše; nije znak učenosti, nego loše pismenosti, reći: cilj i svrha na?ega dogovora... (dostatno je cilj ili svrha); bolje je: oko četiri metra nego: cirka četiri metra (latinsko circa znači oko). Ali, pošto i od lošeg ima gore, bolje je i cirka nego cirka oko (znači: oko oko! ).